Bavarski vrtići i korona – koja su pravila i koliko se često menjaju? Kada dete sme, a kada ne u vrtić? Šta je različito u vreme korone u vrtićima, a šta je ostalo „normalno?

Svi znamo da se različite zemlje različito bore sa pandemijom, koja već mesecima potresa ceo svet. Kao roditelji najviše brinemo o tome da naša deca mogu da imaju najnormalnije moguće uslove za odrastanje trenutno i svakim danom se trudimo da im to obezbedimo, koliko god to u našim mogućnostima bilo. Ali nije sve ni do nas roditelja, zar ne? S druge strane, svi mi imamo obaveze koje nisu direktno vezane za naše porodice (posao, studije) koje svakako neće stajti u mestu i čekati, već moraju da se završavaju.

I da se razumemo, nikome danas nije lako ili lakše nego nekom drugom.

Ono što nas u velikoj meri još drži „normalnima“ u ova nenormalna vremena je upravo vrtić. Bogu hvala ovde gde smo, vrtići od leta rade „normalno“. Šta to znači?

Vrtići na početku pandemije

Na samom početku pandemije, marta meseca, prvo što su ovde zatvorili bili su vrtići koji su u početku radili samo za decu roditelja koji rade u zdravstvu ili nekoj drugoj trenutno neophodnoj grani (policija, vojska, vatrogasci) i bez čijeg prisustva na poslu bi život svih nas bio još teži nego što jeste. Nama je to bilo ok, jer smo i Marko i ja sve vreme prvog talasa radili od kuće, pa nam je iskreno i prijalo da malo više vremena provodimo zajedno.

Sofka je konačno krenula u vrtić tek jula meseca, jer nije bila ni u jednoj kategoriji dece koja su postepeno kretala pre toga (pretškolci i ostale „ugrožene“ profesije). Problem tada je bio, što se ona nedugo po polasku u vrtić prehladila (blago curenje nosa) i po tadašnjim propisima je morala da ostane kući, sve dok 24 sata ne bude bez ikakvih simptoma. Te su njena i naša radost, što konačno može da bude sa svojim vršnjacima, bile kratkog veka, jer je u avgustu svakako usledio i regularni raspust. Iskreno, malo nas je ljutilo to što u našem vrtiću nisu ni za jedan dan skratili pomenuti raspust, s obzirom na celu situaciju i pogotovu na činjenicu da deca mesecima nisu išla u vrtić. Ali, šta je tu je. I to je prošlo.

Pravila posle raspusta

Septembra se krenulo „punom parom“. Što je značilo da sva deca kreću u vrtić, ali za razliku od „normalnih“ uslova, sada je svako dete moralo da nosi svoju flašu za vodu iz higijenskih razloga i obezbeđena su dva separatna ulaza u vrtić, kako bi što manje roditelja dolazilo u kontakt jedni sa drugima.

Zatim je ubrzo roditeljima potpuno zabranjen ulaz u zgradu vrtića, te su vaspitačice „preuzimale“ decu na samom ulazu. Mi smo imali sreće da je Sofia ove godine „srednje dete“ tj. da ne pripada ni grupi pretškolaca, niti maloj deci, koja su tek na privikavanju. Ona je generalno samostalna, te nije bilo potrebe da već duže vreme ulazimo s njom i pomažemo joj da se presvuče ili opere ruke sama. Te njoj ovaj proces nije ni malo teško pao. Mahnula bi nam sa vrata i ponosno ušetala da obavi sve što treba. Po ulasku u vrtić deca bi se sama presvukla i pre ulaska u grupnu prostoriju morala bi da odu i detaljno operu ruke.

Pravila se u poslednjih nekoliko meseci stalno menjaju, ali ne toliko drastično, bar ne za decu iz vrtića. Ali svakako je često konfuzno ispratiti šta sve trenutno sme, a šta ne kada su vrtići u pitanju.

Ovde deca do 6 godina ne moraju da nose maske nigde, jer se smatra da oni nisu ugroženi sami po sebi i da nisu ni „veliki“ prenosioci virusa. Mada smo mi Sofki uzeli pamčnu masku, koju nosi makar u gradskom prevozu ili tako gde je velika koncetracija ljudi na jednom mestu, jer je trenutno malo hladno za vožnju bajosm do vrtića.

Mere koje (srećom) nisu zaživele

U jednom trenutku kada je počeo da raste broj zaraženih, Bavarsko ministarstvo zdravlja i porodice je donelo odluku da se grupe po vrtićima smanje na pola i da vrtići obezbede način funkcionisanja po mogućim kapacitetima. S obzirom na to da je naš vrtić mali i da broji samo dve grupo od po 25oro dece, i da postoje samo dve velike zasebne prostorije u kojima bi deca mogla da borave, plan našeg vrtića tada je bio da jedan deo dece dolazi u vrtić od ponedeljka do srede, a drugi deo samo četvrtak i petak. Prioritet i raspodelu ko bi kada dolazio, pravili bi zaposleni u vrtiću naravno. Plan je bio da tri dana idu deca koja ostaju duže u vrtiću tj. čiji roditelji nemaju mogućnosti da rade umanjenim intenzitetom. Mi kao porodica u kojoj oba roditelja rade i koja je oslonjena samo na sebe, bez mogućnosti da bake i deke uskoče kad zatreba, smo spadali srećom u tu dužu grupu.

Važno je možda ovde napomenuti da je Bavaraska jako konzervativna i da je koncept vrtića ovde uveden tek relativno skoro, jer su majke u Zapadnoj Nemačkoj generalno ostajale kod kuće da se brinu o porodici, dok su majke u Istočnoj Nemačkoj morale da rade. Važnost vrtića se zapravo razvila mnogo ranije u Istočnoj Nemačkoj. Te tako je posledica toga, da mnoge majke i danas ovde rade pola radnog vremena ili ne rade uopšte, tako da im deca vrlo često idu u vrtič kako bi se igrala sa drugom decom i tamo ostaju svega par sati. Tu grupu dece, činila bi skraćena grupa tj. oni koji bi išli četvrtkom i petkom.

Da li su se roditelji zbog tog koncepta širom Bavarske pobunili ili je došlo do nekih drugih promena, zaista ne znam. Ali ovaj plan srećom po sve nas nije zaživeo i od njega se odustalo pre same realizacije.

Na kraju je odlučeno da vrtići (i škole) ostaju otvoreni u punom kapacitetu do daljeg i da u će u slučaju potpunog zatvaranja (kao u martu) vrtići i škole biti poslednji koji će svoja vrata zatvoriti za sve.

Danas je situacija takva da roditelji i dalje ne mogu u zgradu vrtića, vaspitačice moraju sve vreme nositi maske, deca ponovo ne moraju da nose svoje flaše za vodu i obavezno peru ruke po ulasku u vrtić, kao i više puta u toku dana (češće nego obično), roditelji naravno moraju da nose maske na zemljištu vrtića i drže razdaljinu jedni od drugih.

A svi (i vaspitači i roditelji) mole Boga da vrtići ostanu što duže otvoreni.

Šta ako se dete razboli?

U slučaju da se dete razboli (prehlada, kašljanje, povišena temperatura) ponovo treba da prođe 48 sati da je dete bez simptoma, kako bi se vratilo u vrtić. Ukoliko detetu samo curi nos, sme bez problema da ostane u vrtiću. Mada vaspitačice zadržavaju pravo da, ukoliko procene da dete nije dovoljno zdravo da ostane tog dana u vrtiću, dete vrate odmah kući ili u toku dana zovu roditelje da ih pokupe.

Srećom ponovo su izbacili obavezno testiranje na koronu pre povratka u vrtić, s obzirom na to da je zima i svakako se deca razboljevaju češće, te bi lekari bili pretrpaniji nego inače. Naravno, ukoliko je neko iz porodice pozitivan na koronu ili čak i samo dete ima simptome koji ukazuju na ovaj virus, neophodan je negativan test za povratak u „normalu“.

U našem vrtiću Bogu hvala još niko nije bio pozitivan na koronu, tako da nisu morali da zatvaraju ni jednu grupu, niti da bilo ko ide u karantin, dok je u neki vrtićima i školama to bio slučaj. Dužina obaveznog karantina takođe varira od nedelje do nedelje i od testiranja (od 5 do 14 dana).

Što se tiče druženja posle vrtića, preporuka je da se u kućnim uslovima mogu sastati maksimalno dve porodica tj. maksimalno 5 odraslih ljudi.

Generalna pravila su za sve ista, dok se male pojedinosti mogu razlikovati od vrtića do vrtića (podela grupa i njihova veličina, početak i kraj raspusta i slično).

Da li će doći do pooštravanja mera u skorije vreme?

Verovatno hoće, jer se svakodnevno putem medija o tome spekuliše, pogotovu ovde u Bavarskoj, koja je svakako za sve vreme pandeimje imala čvršće zabrane od ostatka Nemačke. Šta će to značiti za vrtiće i roditelje, videćemo kada bude novih ograničenja.

Trudimo se da poštujemo sve propisane mere i da se što manje krećemo. Nama je zaista najbitnije, pogotovu sada kada dan kraće traje te je duži ostanak na dečijim igralištima i u parku otežan, da Sofia može da se druži sa svojim vršnjacima makar nekoliko dana u nedelji. Te se iskreno nadamo da će vrtići ostati otvoreni. A ako to ne bude slučaj, kao i svi ostali roditelji, nećemo imati mnogo izbora, sem da se povinujemo novoj situaciji.

Korona nas je sve stavila u isti sos. Na nama je da se trudimo da ostanemo zdravi ne samo zbog nas samih, već mnogo više zbog ugroženih grupa koje mogu mnogo više da stradaju zbog ovog virusa.

 

Čuvajte se, da bismo sačuvali druge.

A kako je u vašim vrtićima?

Srdačno,

S-Mama

Update od 13.12.2020 – Danas su objavili da od srede 16.12. pa sve do minimum 10.01.2021 ni vrtići ni škole neće raditi.